Napisale: Merima Bradarić Srna i Anja Hunček
Poremećaji raspoloženja su odavno poznati i opisivani. Sam korijen riječi depresija potiče od latinske riječi deprimere što znači pritisnuti ili udubiti. Na taj se način može slikovito prikazati ono što depresija čini ljudskoj psihi i umu.
Depresija se može javiti kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet. Što se tiče simptoma, na razini sindroma depresija obuhvata razne kombinacije psihičkih, psihomotornih i somatskih simptoma koji se prezentuju i pojavljuju različitim intenzitetom. Smatra se da su u prosjeku svaka peta žena i svaki deseti muškarac tokom svojeg života iskusili ozbiljnu depresivnu epizodu.
Zajedničko obilježje svim vrstama i oblicima depresije je prisutnost tužnog, ispraznog ili razdražljivog raspoloženja, praćenog somatskim i kognitivnim promjenama koje značajno utječu na sposobnost funkcionisanja osobe. Ono što ih razlikuje jesu obilježja trajanja, vremena pojavljivanja i pretpostavljena etiologija.
Depresija se može javiti u svakom životnom dobu. Tipični sindromi depresije podrazumijevaju depresivno raspoložeje, gubitak interesa i zadovoljstva u svakodnevnim i prije ispunjavajućim aktivnostima (anhedonija), osjećaj smanjenja energije, odnosno pojačano zamaranje, psihomotorno usporenje, suicidalne misli, aptija, promjene apetita, smetnje spavanja, osjećaj krivnje,smanjeno samopoštovanje i samopouzdanje.
Rizik od razvoja depresije se povećava stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe, prekid veze, fizičkim bolestima, nepravilnom prehranom, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola i drugih supstanci. Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta, te samim tim nije znak slabosti. Pored toga, ona povećava rizik razvoja drugih nezarazih bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularne bolesti, pri tom depresija koja se javlja kod žena nakon poroda može utjecati na razvoj novorođenčeta. Kako najučestaliji mentalni poremećaji, pa tako i depresija, mogu se prevenirati i izliječiti uz stručnu pomoć.
Depresija u kontekstu neprepoznavanja rodnog identiteta
Rodna disforija se definiše snažnim, upornim osjećanjima poistivjećivanja sa drugim polom i nelagodom sa vlastitim polom. Osobe koje su u procesu prepoznavanja da njihov pol dodijeljen po rođenju ne odgovara njihovom viđenju svog pola mogu osjećati nelagodu tokom proces spoznaje da se razlikuju od društvenog normativa. Ove osobe mogu da iskazuju svoj pol korištenjem odjeće, šminke i tipičnih rodnih obilježja koja su karakteristična za pol sa kojim se osoba positovjećuje.
Nelagoda koja se javlja u procesu prepoznavanja neidentifikacije sa polom dodijeljenim po rođenju može prerasti u depresiju ukoliko se osoba ne nalazi u podržavajućoj okolini i ne osjeća se dovoljno sigurno da bi izrazila svoja osjećanja u vezi vlastitog pola.
Osobe koje imaju dodjijeljen jedan pol po rođenju, ali se zbog svog unutrašnjeg osjećaja identifikuju sa drugim polom nazivaju se transrodne osobe. One mogu imati odlike jednog pola, ali koristiti obilježja koja su tipična za suprotni pol. U širem smislu ovaj termin se odnosi na sve osobe koje se ne identifikuju sa društvenim obilježjima pola koji im je dodijeljen po rođenju. Ovaj termin obuhvata sve transrodne muškarce i žene koji imaju fizička obilježja jednog pola, ali se identifikuju na drugačiji način od društvenih normativa povezanih sa polom koji im je dodijeljen po rođenju.
Uzročnici depresije u ovoj populaciji mogu biti brojni i proizilaziti iz različitih faktora kao što su okolinski i interpesonalni faktori. Tu mogu spadati isključivanje iz životne sredine, odbacivanje, ismijavanje, fizičko i psihičko nasilje, odbijanje da se osoba osjeća kao da je drugog pola, strah od odbacivanja od porodice i prijatelja itd. Drugi faktori mogu biti i pravne prirode. Tu mogu spadati sve pravne procedure koje otežavaju transrodni osobama da pravno izraze pol koji su odabrali.
U Bosni i Hercegovini nije jasno definisano kako se uvjetuje pravna osnova promjene oznake pola u službenim dokumentima. Ona može biti uvjetovana prolaskom „potpune“ ili „djelimične“ (medicinske) prilagodbe pola. Ni jednim zakonom u Bosni i hercegovini nije definisano koja dokumentacija je dovoljna kako bi se osiguralo da transrodna osoba može dokazati da zaista jeste promijenila pol.
Svi ovi faktori mogu doprinijeti osjećaju depresije kod transrodnih osoba jer im direktno govore da nisu prihvaćeni i prepoznati u društvu, te da odstupaju od normativa društva. Istraživanje rađeno na uzorku iz SAD-a je pokazalo da su tranrodne žene depresivnije u odnosu na generalnu populaciju. Procijenjeno je da nivo depresije tokom života kod transrodnih žena doseže čak do 62% dok je nivo depresije za generalnu populaciju procijenjen na 16,6%.
Kao što je već prethodno rečeno, depresija je poremećaj koji se može liječiti psihološkim tretmanom. Pogađa osobe bez obzira na njihov pol, rod, starost, socijalno-ekonomski status i geografsku lokaciju. Osobe koje pate od depresije mogu biti visokofunkcionalne i njihova okolina ne mora nužno prepoznati da osoba pati od depresivnog poremećaja. Iako je teško prepoznati i liječiti depresivni poremećaj, konirnuiranim tretmanom je moguće smanjiti simptome depresije i omogućiti osobi da vodi normalan život uprkos postavljenoj dijagnozi.
Literatura
- Digitalni psiholog – Rodna disforija (Rodna disforija – Šta je to i druga pitanja – Online Psiholog (digitalni-psiholog.com))
- Hoffman, B. (2014): An Overview of Depression among Transgender Women, Depression Research and Treatement, v. 2014
- Karlović D., (2017), Depresija klinička obilježja i dijagnoza, Psihijatrija danas (161-165) https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/depresija/
- Sarajevski Otvoreni Centar: „Prilagodba spola i prepoznavanje rodnog identiteta – ključni problemi u Bosni i Hercegovini“, Sarajevo, 2023
Tekst je objavljen uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Udruženja Menssana i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
U posebnoj kategoriji, na zvaničnoj web-stranici Udruženja, namijenjenoj projektu kojeg sprovodi Udruženje Menssana uz podršku Programa za zaštitu ljudskih prava (USAID/ INSPIRE) imate kontakt formu preko koje nam se direktno možete javiti i obratiti za pomoć i podršku.