U anketi koju je početkom marta proveo Klix.ba na pitanje “Kako na vas utječe rat i priča o ratu u Ukrajini”, 44% glasova odgovorilo je “čini me anksioznim”, 26% “plašim se” i 30% “ne brinem se”.
Nakon pandemije koronavirusa, koja je rezultirala nikada višim stepenom anksioznosti i depresije kod populacije golobalno, suočavamo se s jednako teškom situacijom zbog svjetskih ekonomskih kretanja i rata na tlu Evrope, koji posebno stanovništvo BiH podsjeća na najteže trenutke njihove bliske prošlosti.
U anketi koju je početkom marta proveo Klix.ba na pitanje “Kako na vas utječe rat i priča o ratu u Ukrajini”, 44% glasova odgovorilo je “čini me anksioznim”, 26% “plašim se” i 30% “ne brinem se”.
Kako bismo dali svoj doprinos očuvanju mentalnog, a posljedično i fizičkoga zdravlja stanovništva, koje je iz rata izašlo s kolektivnom traumom i visokom stopom PTSP-a, a prema kojem sudbina života u BiH proteklih 30-ak godina nije bila blaga, razgovarali smo s ekspertom iz ovih oblasti.
“Broj korisnika i ljudi koji traže pomoć je itekako u porastu, kao i broj ljudi koji ne traže direktnu pomoć, ali se žale na psihološke poteškoće od početka rata u Ukrajini”, izjavila je za naš portal Tihana Majstorović, psihologinja, psihoterapeutica i predsjednica Udruženja Menssana.
Dodaje da se tim povodom javljaju ljudi svih generacija i oba spola.
“Dominiraju strah za budućnost i anksioznost, kao i razne manifestacije ratne traume – pobuđenost, teškoće sa spavanjem, slike iz rata. Većina ljudi je zapravo iznenađena intenzitetom reakcija i koliko toga je i dalje neprerađeno u njima”, dodala je.
U nastavku donosimo prijedlog onoga što možete uraditi kako biste sebi pomogli.
- Osvijestite šta se dešava s vama i koji su vam okidači, selektujte količinu informacija koje primate na dnevnom nivou o ratu, ekonomiji, pandemiji i sl.
- Podsjetite se na stvari nad kojim možete imati kontrolu da bi vam bilo lakše pustiti ove nad kojim ne možete.
- Potražite podršku i stručnu pomoć, jer je i vaša okolina preplavljena jednako kao vi i teško da može pomoći adekvatno, dok su vam stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja na raspolaganju.
Strah od siromaštva i gladi nešto je što je godinama ukorijenjeno u naše traume na ovom području i na svaki znak moguće nestašice hrane ili novca ljudi se retraumatiziraju. Važno je vraćati primarni osjećaj sigurnosti, stabilnosti i povjerenja u sistem, a to je za nas veoma izazovno.
Građanima su dostupni i centri za mentalno zdravlje, koji rade pri domovima zdravlja. Ukoliko se suočavate s izazovima, zapamtite da je normalno ne osjećati se normalno u nenormalnim situacijama.
Izvještaji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u vezi s mentalnim zdravljem navode kako je globalna učestalost depresije i anksioznosti povećana za više od 25%.
Izvor:Klix.ba